Naše tijelo se sastoji od bezbroj ćelija. Kako ćelije znaju kada da rastu, a kada da se bore protiv virusa? Ovo zavisi od preciznih "sistema za prenos signala". JAK/STAT je jedan od najvažnijih puteva među njima.
Na osnovu ručno nacrtanih bilješki koje ste dali, možemo zamisliti ovaj proces kao štafetnu utrku:
Kada ekstracelularni signalni molekuli kao što su interleukini (npr. IL-6) stignu do ćelijske membrane, oni se vezuju za i aktiviraju receptore na membrani. Kada se receptor aktivira, on budi obližnje JAK kinaze.JAK zatim dodaje "fosfatnu grupu" nizvodnom STAT proteinu, što je ekvivalentno vezivanju oznake za aktivaciju na njega. Aktivirani STAT proteini se uparuju, kreću pravo u jezgro, vezuju se za ISRE/GAS sekvence u DNK i direktnu transkripciju gena.
Ovaj put ima moćne funkcije.Bilješke jasno pokazuju da ne samo da regulira staničnu proliferaciju, diferencijaciju i apoptozu (na primjer, inhibirajući apoptozu preko Mcl-1), već i duboko učestvuje u imunološkim odgovorima i obnavljanju matičnih stanica.Pored glavne JAK/STAT glavne linije, ona se takođe ukršta sa drugim signalima, kao što je aktiviranje Ras/MAPK puta kroz SHP2 (regulacija proliferacije) ili PI3K/Akt puta (promovisanje preživljavanja).
Kako bi spriječile da signal izmakne kontroli, ćelije imaju i skup "kočnih mehanizama".Kao što je prikazano u bilješkama, SHP-1, SOCS i PIAS mogu potisnuti pretjeranu aktivaciju putem negativnih povratnih informacija.
Jednom kada ova "kočnica" otkaže, JAK/STAT put ostaje uporno preaktivan, uzrokujući neograničenu proliferaciju ćelija.Ovo je također korijen mnogih tumora i imunoloških bolesti. Trenutno su inhibitori koji ciljaju ovaj put postali važne mete lijekova za liječenje raka i autoimunih bolesti.